General-pukovnik Anto Jeleč u intervjuu za Večernji list govori o dostignućima, planovima, napretku…

Dugo ste bili na čelu Oružanih snaga, u kakvom stanju ste zatekli tu instituciju i u kakvom je stanju ostavljate vašem nasljedniku?

– Oružane snage BiH su mlada institucija, nastala provedbom reformskih zakona u oblasti obrane iz 2003. godine, a posebno Zakona o obrani i Zakona o službi u OS iz 2005. godine. Ne mogu govoriti o tome u kakvom stanju sam zatekao ovu instituciju jer sam od samog početka njezina konstituiranja obavijao ključne zapovjedne dužnosti, a potom i dužnost načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga. Time želim kazati kako sam u reformskom procesu u oblasti obrane kontinuirano, tako da ne bi bilo primjereno govoriti o zatečenom stanju. Stanje u kojem predajem OS BiH svom nasljedniku najbolje oslikava njegova sposobnost odgovoriti na Zakonom o obrani definirane zadaće.

Što biste iz tog razdoblja izdvojili kao najznačajnija dostignuća u OS BiH?

– U proteklih pet godina sigurnosni izazovi na unutarnjem i međunarodnom planu zahtijevali su učinkovite odgovore i Oružanih snaga BiH. Skup takvih odgovora u realiziranju zakonom definiranih zadaća OS BiH predstavlja istinska dostignuća. Funkcioniranje OS BiH obilježili su brojni izazovi na koje smo ponosni i po kojima smo prepoznati i uvaženi. Kvalitetom i predanim radom ostvarili smo napredak i zapažene rezultate u izgradnji operativnih sposobnosti, provedbi modernih NATO-ovih normi i standarda, donošenju određenim pravilnika i propisa u cilju učinkovitijeg rada OS, sudjelovanju u međunarodnim mirovnim operacijama, jačanju regionalnih obrambenih inicijativa, operacijama humanitarnog razminiranja, rješavanju viškova naoružanja, SiMES-a, kao i u procesu obuke pojedinaca, zapovjedništva i postrojbi. Na taj način dali smo svoj doprinos u ostvarenju strategijskih ciljeva BiH – integracije u europske i euroatlantske organizacije. Na globalnoj karti prepoznati smo kao odgovoran i pouzdan partner u međunarodnim mirovnim misijama. Nastavili smo i proširili sudjelovanje pripadnika i postrojbi OS BiH u očuvanju mira u svijetu u operacijama pod mandatima: UN-a (DR Kongo i Mali), NATO-a (IR Afganistan) i EU-a (Srednjoafrička Republika). Na unutarnjem planu OS BiH je bio kontinuirano angažiran na pružanju pomoći lokalnim zajednicama na više različitih polja. Ostvareni su značajni rezultati na planu gašenja požara, pomoći tijekom poplava, medicinskog evakuiranja zrakom unutar zemlje i u inozemstvu, operacija traganja i spašavanja, operacija humanitarnog razminiranja, inženjerijskih radova u lokalnim zajednicama, kao i osiguranja potpore realiziranja različitih kulturnih, sportskih i vjerskih događaja diljem BiH. Time je još jednom došla do izražaja spremnost i sposobnost OS odgovarati na izazove te potvrda društvene koristi ovih i drugih aktivnosti. Značajne rezultate postigli smo u rješavanju viškova streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, 100-postotnim inspekcijama te smo usvojili najviše međunarodne standarde za upravljanje i skladištenje naoružanja i MES-a na lokacijama OS BiH. OS BiH svakodnevno je doprinosio provedbi strategije protuminskoga djelovanja. Tu tvrdnju ću potkrijepiti činjenicom da naši vojni demineri sudjeluju s više od 20% ukupnih kapaciteta za razminiranje u BiH. Do sada je OS BiH od početka kampanje razminirao više od 34,8 milijuna četvornih metara teritorija i pri tome je pronađeno i uništeno više od 6780 različitih neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS-a). Također, jedan od glavnih razvojnih ciljeva Oružanih snaga u području ljudskih resursa je daljnje poboljšanje personalne strukture, posebice kada je u pitanju podmlađivanje kadra časnika, dočasnika i vojnika, što je prioritetna zadaća i stalni proces. Ovdje posebno želim naglasiti projekt prijema časnika iz građanstva, gdje smo učinili i korak dalje. Proces prijema mladih časnika počeo je 2013. godine, a do sada je u sastav OS BiH preko četiri provedena javna natječaja primljen 141 novi mladi časnik u OS BiH. Nastavili smo s kontinuiranim procesom individualne i kolektivne obuke pojedinaca, postrojbi i zapovjedništva te provedbom velikog broja međunarodnih i nacionalnih vježbi. Ono što je za OS bilo posebno značajno je usvajanje dokumenta “Pregled obrane”. Usvajanjem tog dokumenta učinjen je značajan pomak u pogledu integracijskog procesa BiH u NATO, imajući u vidu da se navedenim dokumentima definiraju daljnje aktivnosti u sektoru obrane usmjerene na izgradnju modernih, kvalitetno opremljenih, obučenih i priuštivih oružanih snaga koje će biti interoperabilne s NATO-ovim snagama. Kako bi se pobrojila sva dostignuća Oružanih snaga BiH u proteklih pet godina, trebalo bi znatno više prostora. Ovdje sam uputio samo na ona najznačajnija u odnosu na zadaće OS BiH definirane Zakonom o obrani.

Koliko je značajno sudjelovanje pripadnika OS BiH u mirovnim misijama za pristupanje BiH euroatlantskim integracijama?

– BiH i OS BiH angažiranjem u mirovnim misijama ispunjavaju preuzete međunarodne obveze i na taj način daju izravnu potporu njihovu izvođenju. Time jasno iskazuje opredjeljenje da kao odgovorna i vjerodostojna članica međunarodne zajednice želi i može dati odgovarajući doprinos zajedničkim naporima za uspostavljanje i očuvanje mira i stabilnosti u svijetu. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo za relativno kratko vrijeme, kroz angažiranje od Etiopije i Eritreje, preko Iraka, pa do Afganistana, Konga, Malija i Srednjoafričke Republike, gdje su misije i trenutačno aktualne, sudjelovali s više od 1300 pripadnika OS BiH. Iz naprijed navedenog može se zaključiti da je sudjelovanje pripadnika OS BiH u mirovnim misijama značajno, posebno ako se ima u vidu njihovo ukupno brojno stanje da su relativno mlade oružane snage. Sudjelovanje u ovim operacijama uvjetovano je odgovarajućom osposobljenosti i opremljenosti, odnosno određenim stupnjem interoperabilnosti i kompatibilnosti. To je činjenica koja je za OS BiH postala izazov na koji je trebalo odgovoriti adekvatnom razinom obučenosti, poznavanja standardnih operativnih procedura, standarda po pitanju poznavanja jezika i opremljenosti. Samo sudjelovanje u operacijama predstavlja nezamjenjivo iskustvo i nepresušan izvor naučenih lekcija za pripremu angažiranja u sličnim operacijama u budućnosti. 
Ako se ima u vidu da je sudjelovanje u mirovnim misijama i razvoj interoperabilnosti i kompatibilnosti međusobno uvjetovano, a da je interoperabilnost ključna za proces integracija kada govorimo o OS, lako je zaključiti kako je sudjelovanje u njima od iznimnog značaja za proces euroatlantskih integracija. Uz sudjelovanje u operacijama potpore miru u mirovnim misijama pod vodstvom NATO-a, UN-a i EU-a, za dostizanje određenih standarda bitnih za proces euroatlantskih integracija važna je provedba obveza preuzetih kroz PARP (“Proces planiranja i revizije”) i IPP (“Individualni program partnerstva”), čemu su Oružane snage BiH iznimno posvećene. Međutim, moram ponovno naglasiti da pristupanje euroatlantskim integracijama ne ovisi samo o OS BiH, taj jako bitan proces uvjetovan je odgovarajućim i očekivanim progresom svake institucije BiH pojedinačno i svih zajedno.

Kako ocjenjujete dosegnuti stupanj međunarodne i regionalne suradnje?

– Na putu ulaska BiH u euroatlantske integracije i NATO savez OS BiH, uz pomoć i potporu prijatelja i međunarodnih partnera, postiže značajne rezultate i nastavlja uspješnu suradnju s mnogobrojnim međunarodnim organizacijama i institucijama. Tu je posebno važno naglasiti odnose OS BiH s NATO-ovim stožerom u Sarajevu, zapovjedništvom EUFOR-a, Misijom OESS-a i drugim međunarodnim organizacijama u BiH gdje su razvijeni uspješni i učinkoviti oblici partnerstva i suradnje. Regionalna suradnja OS BiH s oružanim snagama susjednih zemalja je dosta uspješna, ali se i dalje neprekidno unapređuje i razvija. Uspješna regionalna vojna suradnja i dobrosusjedski odnosi između balkanskih zemalja predstavljaju važan čimbenik izgradnje razumijevanja, povjerenja, stabilnosti i sigurnosti, kako u regiji tako na cijelom području jugoistočne Europe. Suradnja OS sa susjednim zemljama realizira se u oblasti školovanja i obuke, međusobne potpore sudjelovanju u mirovnim misijama, zajedničkoj edukaciji, vježbama različitih razina, kao i na zajedničkom sagledavanju i procjenjivanju asimetričnih i drugih sigurnosnih prijetnji i rizika u regiji. Također, multilateralna suradnju s oružanim snagama drugih država, ostvarena posebno kroz aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama – Američko-jadranskoj povelji (A-5), Forumu načelnika glavnih stožera oružanih snaga balkanskih zemalja (B-9), gdje je OS BiH 2O14. bio domaćin, sastancima zamjenika načelnika glavnog stožera za operacije u okviru inicijative ministara obrane jugoistočne Europe (SEEDM) i drugim zajedničkim projektima, kao i vježbama koje se realiziraju pod okriljem navedenih regionalnih inicijativa. Činjenice pokazuju da je regionalna vojna suradnja u proteklih pet godina intenzivirana u okviru navedenih inicijativa, što je iznimno važno za globalnu sigurnost.

Što su, po vašoj ocjeni, glavne slabosti OS BiH?

– Želim, prije svega, upozoriti na ono što opterećuje OS i u određenoj mjeri ga ograničava u ostvarenju još značajnijeg progresa. To su, prije svega, viškovi pokretne imovine za OS BiH, koji se po sporazumu vraćaju vlastima entiteta, ali se taj proces ne odvija željenom dinamikom. Zaseban dio pokretne imovine predstavljaju viškovi naoružanja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, koji se, prema odluci Predsjedništva BiH, rješavaju prodajom, donacijom i uništenjem. S rješavanjem viškova pokretne imovine usko je povezano i uvjetovano rješavanje viška za OS BiH, nepotrebne nepokretne imovine (vojnih lokacija). OS angažira značajne personalne resurse na osiguranju i održavanju neperspektivnih lokacija umjesto da ti resursi budu angažirani na namjenskim zadaćama. Uz personalne resurse, na neperspektivne lokacije troše se i značajna materijalna i financijska sredstva za nužno održavanje i servisiranje komunalnih i drugih usluga. “Oslobađanje” OS od neperspektivne imovine značilo bi stvaranje uvjeta za angažiranje personalnih, financijskih i materijalnih resursa na izgradnji kapaciteta i sposobnosti OS za namjenske zadaće. Također, jako nepovoljna struktura proračuna za obranu tijekom proteklih godina negativno se odrazila na modernizaciju OS BiH. Personalni troškovi u prosjeku su zahvaćali više od 75% proračuna za obranu, dok je preostali dio proračuna većim djelom pokrivao operativne troškove, tako da su sredstva za kapitalna ulaganja i modernizaciju bila gotovo zanemariva. Donacija naoružanja i vojne opreme kroz različite programe vojne pomoći tijekom proteklih godina predstavljala je jedini oblik modernizacije OS BiH. Više partnerskih zemalja doniralo je naoružanje ili vojnu opremu OS BiH i ja im ovom prilikom zahvaljujem na tim sredstvima. Donirano naoružanje i oprema raspoređeni su prioritetno nominiranim postrojbama za operacije potpore miru po PARP-u te nominiranim postrojbama za koncept operativne sposobnosti (OCC) koje su nominacijom stekle primat u dosezanju određenih operativnih sposobnosti.

I za kraj, generale, kako vidite OS BiH u budućnost?

– Razdoblje pred nama obilježit će izazovi održavanja postojećeg i izazovi proširenja sudjelovanja u operacijama potpore miru pod vodstvom NATO-a, UN-a i EU-a. Po rješavanju uvjeta za MAP, očekuju nas dodatni izazovi po pitanju provedbe obveza koje će biti preuzete kroz Akcijski plan za članstvo u NATO-u. Aktiviranje MAP-a djelovalo bi i kao pokretač za provedbu Pregleda obrane i pratećeg Plana modernizacije OS BiH, koje je Predsjedništvo BiH odobrilo. Proces reforme OS BiH treba shvatiti uistinu kao stalan proces, a ne kao skup cikličnih događaja. Prema tome, pred nama je razdoblje konstantnog iznalaženja reformskih rješenja i njihove provedbe. Izazovi s kojima smo se suočavali proteklih godina, a koji će biti prisutni i u budućnosti, vezani su uz rješavanje viškova nepokretne i pokretne vojne imovine, a osobito viškova naoružanja, streljiva i MES-a te izazovi vezani uz razminiranje i potporu civilnim vlastima u reagiranju na prirodne i druge nesreće.